Sindikat prometa i veza Hrvatske
Maj

Hrvatski sabor je na svojoj 17. sjednici dana 03. srpnja 2015. godine prihvatio primjenu hitnog postupka, a dana 10. srpnja 2015. godine donio Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja u slučaju stečaja poslodavca. Zakon još nije objavljen u „Narodnim novinama“, no njime se uređuje slijedeće:

U dijelu koji propisuje prava radnika u slučaju stečaja poslodavca, na drugačiji način utvrđuju se pravo na isplatu neisplaćene naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor i isplatu otpremnine te po prvi put određuju preračunavanje mjesečnih iznosa pojedinih prava u dnevne iznose (dijeljenje i postupanje u slučaju kada je potraživanje radnika utvrđeno u iznosu manjem od onoga koje Agencija osigurava).

Pravo na isplatu neisplaćene naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor sadašnjom odredbom vezano je uz godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je otvoren stečaj, a sada radnik ostvaruje pravo na neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je stekao pravo do otvaranja stečajnog postupka. U pogledu visine naknade, umjesto dosadašnje polovice minimalne plaće određuje se puna minimalna plaća, jer za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na plaću kao da je radio.

U pogledu prava na isplatu otpremnine, sadašnja odredba propisuje pravo na otpremninu pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine. Zakon o radu određuje najniži i najviši iznos otpremnine. Kako je sustav osiguranja potraživanja utemeljen na principu regresa, odnosno preuzimanja procesnih prava za isplaćeni iznos, Agencija može isplatiti samo onaj iznos i namjenu koju može preuzeti. Stoga se, u duhu dosadašnje odredbe, predlaže određivanje iznosa otpremnine u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine.

Kod isplate plaće i naknade plaće u slučaju stečaja poslodavca Agencija je dužna obračunati i uplatiti i doprinose za obvezna osiguranja koji se obračunavaju na osnovicu. Na taj način prava radnika su u cijelosti zaštićena na društveno prihvatljivoj razini, jer osigurani iznos obuhvaća neto plaću, poreze i doprinose za koje je obveznik plaćanja radnik te doprinose za koje je obveznik plaćanja poslodavac za račun radnika. Međutim, u praksi se događa da radnikovo potraživanje u stečajnom postupku ne bude utvrđeno na opisani način, već potraživanje za poreze i doprinose bude utvrđeno u korist Porezne uprave. Slijedom toga, radnikova prava nisu u cijelosti zaštićena, pa se ovim izmjenama i dopunama utvrđuje obveza stečajnog upravitelja da za iznos poreza i doprinosa koji je uplatila Agencija (a utvrđeni su u korist Porezne uprave) predloži stečajnom sudu umanjenje potraživanja Porezne uprave.

Uz postojeći sustav zaštite materijalnih prava radnika u slučaju stečaja poslodavca radi zaštite materijalnih prava radnika proisteklih iz radnog odnosa, ovim se izmjenama i dopunama, na novi način štiti egzistencija radnika isplatom minimalne plaće od strane Agencije u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplate plaće odnosno naknade plaće, a najviše do tri minimalne plaće.

Izmjenama i dopunama Zakona utvrđuje se da je poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće koja radniku pripada za prethodni mjesec dužan dostaviti Financijskoj agenciji zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće.

Zahtjev za prisilnu naplatu je osnova za plaćanje i dostavlja se uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće Financijskoj agenciji. U slučaju blokade računa zbog neisplaćene plaće, poslodavac je dužan podnijeti Agenciji zbirni zahtjev za isplatu plaća odnosno naknada plaća u visini minimalne plaće za sve radnike kojima za taj mjesec nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće te dostaviti specifikaciju rasporeda plaće i drugu propisanu dokumentaciju.

Ako poslodavac ne dostavi Financijskoj agenciji zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, Inspekcija rada donijet će rješenje o osiguranju naplate pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, za iznos koji čini umnožak propisanog iznosa minimalne plaće i broja radnika kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće za određeni mjesec.

Mjera osiguranja traje sve dok Inspekcija rada ne ukine istu temeljem obavijesti poslodavca o činjenici da je Financijskoj agenciji podnio zahtjev za prisilnu naplatu.

Agencija za osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca temeljem zahtjeva poslodavca donosi rješenje o isplati minimalne plaće za svakog radnika poslodavca kojem je blokiran račun, uvećane za doprinose na plaću.

Navedenim rješenjem utvrđuje se da Agencija za osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca po izvršenoj uplati minimalne plaće i doprinosa na plaću, preuzima potraživanje radnika prema poslodavcu za uplaćeni iznos te se nalaže poslodavcu da uplaćeni iznos isplati Agenciji u roku od 7 dana od dana uplate Agencije. Također, navedenim rješenjem utvrdit će se obveza poslodavca na povrat isplaćenih doprinosa na plaću u tri mjesečna obroka, počevši od dana deblokade računa.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca stupa na snagu 01. rujna 2015. godine, a radnici će pravo na isplatu tri minimalne plaće zbog blokade računa poslodavca ostvariti za neisplaćene plaće odnosno neisplaćene naknade plaće nakon stupanja na snagu ovog Zakona tj. nakon 01. rujna 2015. godine.

S obzirom da obvezu poslodavaca da sami blokiraju svoj račun u slučaju da nisu isplatili plaću do posljednjeg dana u mjesecu u kojoj je ona dospjela, buduća praksa će pokazati životnost ove odredbe. U svakom slučaju, za očekivati je veliko opterećenje Inspekcije rada sa ispunjavanjem obveze izdavanja privremenih mjera zabrane raspolaganja novčanim sredstvima (blokade računa).

 

STEČAJNI ZAKON

Hrvatski sabor je na svojoj 17. sjednici dana 12.06.2015. godine donio novi Stečajni zakon i objavljen je u „Narodnim novinama“ br. 71/15. Njime se uređuju pretpostavke za otvaranje predstečajnoga postupka, predstečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, zatim pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, stečajni plan, osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje, te pretpostavke i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.

Stečajni zakon stupiti će na snagu 01. rujna 2015. godine. Ovim Zakonom predstečajni postupak postaje sudski postupak, a FINA će u predstečajnom postupku imati ulogu tehničke pomoći sudovima.

Predstečajni postupak se provodi radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegovog odnosa prema vjerovnicima i održavanja njegove djelatnosti.

Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

U predstečajnom i stečajnom postupku podnesci se podnose na propisanim obrascima.

Predstečajni postupak se može otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Prijeteća nesposobnost za plaćanje postoji ako sud stekne uvjerenje da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću. Smatrat će se da postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje ako nisu nastale okolnosti zbog

kojih se smatra da je dužnik postao nesposoban za plaćanje i ako:

- dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje, koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa, ili

- duže od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu koji uređuje obveze poslodavca prema radniku, ili

- u roku od 30 dana ne uplati doprinose i poreze prema plaći računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću.

Sud u predstečajnom postupku odlučuje o otvaranju predstečajnoga postupka, imenuje i razrješava povjerenika i nadzire njegov rad, nadzire rad Financijske agencije, odlučuje o utvrđenim i osporenim tražbinama, odlučuje o obustavi predstečajnoga postupka. Tijela predstečajnoga postupka su sud i povjerenik. Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka ovlašten je podnijeti dužnik ili vjerovnik, ako se dužnik suglasi s tim prijedlogom.

Od dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka do donošenja

rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka, dužnik može obavljati samo plaćanja nužna za redovno poslovanje. Smatra se da su za redovno poslovanje nužna plaćanja iz radnog odnosa u bruto iznosu za radnike i ranije dužnikove radnike čije su tražbine dospjele do dana otvaranja predstečajnoga postupka, otpremnine do iznosa propisanog zakonom i kolektivnim ugovorom, tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno plaće

radnika uvećane za iznos doprinosa na osnovicu i druga materijalna prava radnika u skladu s ugovorima o radu i kolektivnim ugovorima dospjela nakon podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, plaćanja za troškove predstečajnoga postupka i druga plaćanja nužna za redovno poslovanje

Sud je dužan odlučiti o otvaranju predstečajnog postupka u roku od osam dana od dana podnošenja potpunog prijedloga.

Radnici i raniji dužnikovi radnici u predstečajnom postupku te Ministarstvo financija – Porezna uprava ne podnose prijavu tražbine iz radnog odnosa, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Ako ove tražbine podnositelj prijedloga nije naveo u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka ili ih je pogrešno naveo, radnici i raniji dužnikovi radnici i Ministarstvo financija – Porezna uprava imaju pravo sudu podnijeti prigovor.

FINA postaje pomoćno tijelo suda nad kojim sud provodi nadzor i propisana je mogućnost izricanja novčane kazne FINA-i u slučaju ne poduzimanja radnji prema SZ.

Predstečajni postupak mora se završiti u roku od 120 dana od dana podnošenja prijedloga, a iznimno sud isti može produžiti za 90 dana.

Sud će obustaviti predstečajni postupak ako je iznos tražbina radnika i ranijih dužnikovih radnika koju je prijavio dužnik za 10% manja od iznosa tražbina radnika i ranijih dužnikovih radnika koje je utvrdio sud na temelju prigovora radnika, ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka vrši plaćanja koja nisu nužna za poslovanje, ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka više od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu koji uređuje obveze poslodavca prema radniku dospjelim nakon otvaranja predstečajnog postupka ili ako u tom roku ne uplati doprinose i poreze prema plaći, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću.

Predstečajni postupak ne utječe na tražbine radnika i ranijih dužnikovih radnika iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegovog završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja protiv dužnika osim onih postupaka na koje predstečajni postupak ne utječe.

Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka Financijska agencija

prestaje izvršavati sve osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret dužnika, osim obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine i osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku. Vjerovnik osnove za plaćanje (radnik) na temelju koje se na novčanim sredstvima po računu dužnika pravne osobe treba provesti ili provodi ovrha radi naplate tražbine radnika i prijašnjeg radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu ili tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, može zatražiti od povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan, da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje odnosno da provede ovrhu na novčanim sredstvima po računu dužnika sukladno posebnom zakonu.

Osnovu za plaćanje donesenu odnosno izdanu prije otvaranja predstečajnoga postupka, a primljenu nakon potvrde predstečajnoga sporazuma, Financijska agencija neće evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, nego će je vratiti podnositelju uz obrazloženje, osim obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine.

Od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegovog završetka kamate ne teku, osim na tražbine na koje predstečajni postupak ne utječe, dakle tražbine radnika. Prijavom tražbina ne prestaje tijek zastare za tražbine na koje predstečajni postupak ne utječe.

Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje:

- ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana, koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilokojeg od njegovih računa,

- ako nije isplatio tri uzastopne plaće koje radniku pripadaju prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu koji uređuje obveze poslodavca prema radniku.

Dužnost podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka imaju FINA, ako pravna osoba blokiran žiro-račun u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku od osam dana od isteka tog razdoblja.

Dužnost podnošenja prijedloga bez odgode, a najkasnije 21 dan od dana nastanka stečajnog razloga podnijeti ima osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu, član upravnog odbora dioničkog društva, likvidator, član nadzornog odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, ako joj je moglo biti poznato postojanje stečajnog razloga i ne postojanje osoba ovlaštenih za zastupanje po zakonu, član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzornog odbora.

Radnici i raniji dužnikovi radnici ako su podnijeli prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka radi namirenja svoje dospjele tražbine po osnovi rada, oslobođeni su plaćanja predujma troškova.

Prethodni stečajni postupak može trajati najduže 60 dana.

U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i ranijih dužnikovih radnika nastale do dana otvaranja stečajnoga postupka iz radnog odnosa u ukupnom bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

U troškove stečajnoga postupka pripadaju i tražbine neisplaćenih plaća radnika u bruto iznosu utvrđene u stečajnom postupku, koje su veće od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje prema posebnom propisu, a najviše do iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Odredbe ove točke ne primjenjuju se na osobe koje su bile ovlaštene voditi poslove društva.

Otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom kao

poslodavcem ne prestaju. Otvaranje stečajnoga postupka je poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj u ime dužnika poslodavca i radnik mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora i bez obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zaštiti radnika. Otkazni rok iznosi mjesec dana, ako zakonom nije određen kraći rok. Ako radnik smatra da otkaz njegova radnoga odnosa nije u skladu sa zakonom, može tražiti zaštitu svojih prava u skladu s odredbama Zakona o radu. Stečajni upravitelj može, radi završetka započetih poslova i otklanjanja moguće štete, na

temelju odobrenja suda, sklopiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme bez ograničenja koji su za ugovor o radu na određeno vrijeme propisani općim propisom o radu. Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa određuje stečajni upravitelj, na temelju odobrenja suda, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Plaće i ostala primanja iz radnog odnosa na koja je pravo nastalo nakon otvaranja stečajnoga postupka namiruju se kao obveze stečajne mase. Otvaranjem stečajnoga postupka prestaju prava radnika na suodlučivanje. Sporazumi sa radničkim vijećem ne obvezuju stečajnoga upravitelja.

Do izvještajnog ročišta završit će se oni započeti poslovi čije je ispunjenje potrebno da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini stečajnoga dužnika i oni poslovi za koje stečajni upravitelj utvrdi da su korisni za stečajnu masu. Nastavljanje poslovanja dopušteno je najduže godinu i pol dana od dana održanog izvještajnog ročišta, osim ako je sudu podnesen stečajni plan.

Stečajni upravitelj sastavit će popis svih tražbina radnika i ranijih dužnikovih radnika dospjelih do otvaranja stečajnoga postupka koje je obvezan iskazati u bruto i neto iznosu i predočiti na potpis prijavu njihovih tražbina u dva primjerka. Ako su osporene tražbine radnika i ranijih dužnikovih radnika, parnica radi utvrđivanja

osporene tražbine vodi se prema općim odredbama u postupku pred sudovima, te posebnim odredbama za parnice u radnim sporovima.

Prije diobe stečajni upravitelj će sastaviti popis tražbina koje se uzimaju u obzir pri diobi. Tražbine radnika i ranijih dužnikovih radnika nastale do dana otvaranja stečajnoga postupka iz radnog odnosa uzimaju se u obzir u bruto iznosu. Popis mora sadržavati zbroj tražbina i raspoloživi iznos iz stečajne mase koji će se raspodijeliti vjerovnicima. Popis tražbina radnika objavit će se na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.

Novost je da je nakon otvaranja stečajnoga postupka dopušteno izraditi stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase. Stečajnim planom može se ostaviti dužniku svu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika, prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom registru, dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba, prodati svu ili dio imovine dužnika, sa ili bez razlučnih prava, raspodijeliti svu ili dio imovine dužnika između vjerovnika, odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika, namiriti ili izmijeniti razlučna prava, smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika, obveze dužnika pretvoriti u kredit, preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika, urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga postupka.

Stečajni zakon sadrži i odredbe o međunarodnom stečaju.

U Zagrebu, 13. srpnja 2015. godine

Pripremila:
                                                                                                Gordana Palajsa,
Izvršna tajnica SSSH za zakonodavstvo i
unutarnju organizaciju

Croatian Albanian Czech English French German Greek Hungarian Icelandic Irish Italian Macedonian Polish Portuguese Russian Slovenian Spanish Turkish
Cestarski susreti- cestarske sportske igre 2017.godine održat će se u vremenskom periodu od 11.5. do 14.5. 2017.godine u Poreču.
Cestarski sportski susreti 2017
Veselimo se novim druženjima i sportskim uspjesima cestarskih tvrtki koje čine važnu strukturu Sindikata prometa i veza Hrvatske.
Preuzmite pritupnicu klikom na sliku. Ispunjenu pristupnicu dostavite u Ured SPVH
Stop korupciji