Sindikat prometa i veza Hrvatske

1) Ugovor o radu na određeno vrijeme

Razlozi za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme Iako poslodavci, čini se, preferiraju ugovore o radu na određeno vrijeme, Zakon o radu propisuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme kao pravilo, dok se ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa samo u iznimnim slučajevima. Tako su Zakonom o radu propisani razlozi zbog kojih poslodavac može s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, pa je propisano da se takav ugovor o radu može iznimno sklopiti za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. To, zapravo, znači da će poslodavac moći zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako postoje razlozi koje Zakon propisuje kao razloge zbog kojih se može zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme (npr. do završetka određenog posla, zbog privremenog povećanja opsega posla, do povratka odsutnog radnika itd.). Na taj se način ograničava poslodavca da, kad god to zaželi, sklapa ugovore o radu na određeno vrijeme.

 

Vremensko ograničenje

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, iznimno može trajati duže od tri godine, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, ili ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom. Prema tome, radnici koji rade na različitim poslovima ili oni koji rade na istim poslovima izjednačeni su u svojem pravu, da im nakon proteka roka od tri godine, ugovor o radu na određeno vrijeme temeljem Zakona o radu postaje ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Dakle, u odnosu na rješenje iz staroga Zakona o radu više nije moguće da, primjerice, netko ima ugovor o radu na određeno vrijeme pet, šest ili sedam godina, a zbog razloga mijenjanja poslova. Jednostavno rečeno, ako netko sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od godinu dana kod istog poslodavca na poslovima portira, pa nakon toga na poslovima konobara, dalje kuhara itd., a prođe mu vremensko razdoblje od tri godine, njegov ugovor ex lege postaje ugovor sa određenog na neodređeno vrijeme, bez obzira na obavljanje različitih poslova.

 

Neprekidno trajanje ugovora

Poslodavac može s radnikom zaključiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje istih ili različitih poslova, ali neprekidno trajanje radnog odnosa prema takvim ugovorima ne smije biti duže od tri godine. Prekid radnog odnosa kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine. Prelazak ugovora o radu na određeno vrijeme u ugovor o radu na neodređeno vrijeme Zakon o radu ujedno propisuje i mogućnost, da se u određenim uvjetima, smatra kako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen na neodređeno vrijeme. Prema odredbama Zakona o radu smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je sklopljen. Dakle, nezakonit ugovor o radu na određeno vrijeme, smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Tako bi se, primjerice, smatralo da je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako bi poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje duže od tri godine, ili ako bi sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji prestanak nije unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Ima, primjerice, slučajeva u praksi da po isteku razdoblja za koje je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen, poslodavac prethodno ne obavijesti radnika o prestanku ugovora o radu, te radnik jednostavno dalje nastavi raditi kod poslodavca na istim ili različitim poslovima. Ako je poslodavac za to znao i prešutno na to pristao, u tom će se slučaju smatrati da je, po isteku razdoblja na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, s radnikom sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. S obzirom na to da se ugovor o radu sklapa s radnikom u pisanom obliku, ali propust poslodavca i radnika da to učine ne utječe na postojanje i valjanost tog i takvog ugovora, i ako poslodavac, po isteku prijašnjeg ugovora o radu na određeno vrijeme s radnikom ne sklopi novi ugovor o radu na određeno vrijeme, ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatrat će se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

 

Prava i obveze radnika po ugovoru o radu na određeno vrijeme

Tijekom trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme radnik ima sva prava i obveze kao i radnik s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Međutim, postoje i određene iznimke. Tako se, primjerice, ugovor o radu na određeno vrijeme može redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. U tom slučaju, i za otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme vrijede sve odredbe Zakona o radu o redovitom otkazivanju ugovora o radu, što znači da bi u slučaju redovnog otkazivanja ugovora o radu na određeno vrijeme radnik imao pravo i na otpremninu i na otkazni rok. Radnik po ugovoru na određeno vrijeme također ima pravo na godišnji odmor, međutim, u određenim slučajevima, imat će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ovisno o trajanju radnog odnosa po ugovoru o radu na određeno vrijeme u godini u kojoj započinje ili prestaje ugovor o radu na određeno vrijeme.

 

Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen. Stoga je potrebno u ugovor o radu na određeno vrijeme točno navesti datum prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme, jer ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. Kako ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena, primjerice bolovanje radnika, porodni dopust ili neka druga okolnost neće odgoditi prestanak radnog odnosa. Istekom vremena na koje je ugovor o radu sklopljen, radni odnos radnika prestaje, neovisno o činjenici što je radnik možda na bolovanju, ili na porodnom dopustu. Kako se u slučaju isteka vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radi o prestanku radnog odnosa istekom vremena, a ne otkazom ugovora o radu, znači da prestankom radnog odnosa, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor, radnik nema pravo na otpremninu i otkazni rok. Radnik će, naime, steći pravo na otpremninu i otkazni rok samo u slučaju da je mogućnost redovnog otkazivanja ugovora o radu predviđena tim ugovorom, pa mu poslodavac uruči poslovno ili osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu. Ako je riječ o ugovoru o radu u kojem nije naveden datum prestanka nego se datum prestanka veže uz neki događaj (npr. završetak isporuke neke robe), bilo bi poželjno da poslodavac u tome slučaju obavijesti radnika da je taj događaj nastupio i da zbog toga radniku prestaje ugovor o radu, s datumom kako je to navedeno u ugovoru o radu.

 

Obveze poslodavca

U vezi s ugovorom o radu na određeno vrijeme poslodavac ima također obvezu obavijestiti svoje radnike koji su zaposleni na određeno vrijeme, o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod njega sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje u istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavac je također dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o broju radnika koji su kod njega zaposleni na određeno vrijeme.

 

2) Poslodavac mi ne uplaćuje doprinose za mirovinsko osiguranje. Što učiniti?

Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja cjelovito su uređena pitanja vezana uz plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja, tj. mirovinsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Za osobe u radnom odnosu obveznik mirovinskog do­prinosa je radnik koji je obveznik obaju mirovinskih doprinosa i doprinosa za osiguranje u sustavu generacijske solidarnosti i doprinosa za osiguranje u sustavu individualne kapitalizirane štednje. Iako se oba mirovinska doprinosa ustežu iz radnikove plaće, radnik ih ne obračunava i ne uplaćuje, već to za njega mora učiniti poslodavac. Za osobe u radnom odnosu obveza plaćanja doprinosa dospi­jeva na dan isplate plaće što se regulira ugovorom o radu, pra­vilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, a krajnji rok za isplatu plaće, prema Zakonu o radu, je petnaesti dan u mjesecu za plaću u prethodnome mjesecu. Kontrolu plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja provodi Porezna uprava koja je ovlaštena i za postupak prisilne napla­te doprinosa. Postupak za prisilnu uplatu doprinosa vode nadležne institucije po službenoj dužnosti, te radnik ne može o tome voditi sudski spor. Stoga Vam predlažemo da se za zaštitu svojih prava obratite Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Poreznoj upravi u mjestu sjedišta poslodavca te Državnom inspektoratu. Državni inspektor će utvrditi prekršaj i podnijeti prijavu poreznoj upravi.

 

3) Poslodavac mi je otkazao ugovor o radu. Što učiniti?

Ako radnik smatra da mu je poslodavac neopravdano otkazao ugovor o radu radnik mora u roku 15 dana od dostave odluke o otkazu podnijeti zahtjev za zaštitu prava, kojim će upozoriti poslodavca na činjenicu da mu je neopravdano otkazao ugovor o radu te će zatražiti da se odluka o otkazu stavi izvan snage. Ako poslodavac u daljnjem roku od 15 dana od dostave zahtjeva za zaštitu prava ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Bitno je upozoriti da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava. U svakom slučaju, ako je radnik član sindikata, on ima pravo na besplatnu pravnu zaštitu. Stoga preporučamo da se radnik odmah po primitku odluke o otkazu obrati svom sindikalnom povjereniku koji će ga uputiti stručnim službama u sindikatu a one će mu pomoći zaštititi njegovo povrijeđeno pravo.

 

4) Imam li pravo na otpremninu?

Kako bi radnik imao pravo na otpremninu moraju biti ispunjeni zakonom predviđeni uvjeti, odnosno: da je radnik radio kod poslodavca neprekidno barem dvije godine, da poslodavac otkazuje ugovor o radu, i da se radniku ne otkazuje ugovor o radu iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika. Radnik kojem ugovor o radu prestaje umirovljenjem, prema odredbama Zakona o radu nema pravo na otpremninu, jer ugovor o radu ne prestaje otkazom već umirovljenjem. Međutim, takvo pravo radnika može biti ugovoreno pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Dakle, ako je radniku ugovor o radu prestao zbog izvanrednog otkaza, ili zbog redovnog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, ili istekom ugovora o radu na određeno vrijeme, radnik neće imati pravo na otpremninu.

 

5) Kako se izračunava minimalna visina otpremnine i što treba poduzeti ako ju poslodavac ne želi isplatiti?

Zakon o radu propisuje da se visina otpremnine utvrđuje prema dužini neprekidnog radnog odnosa kod istog poslodavca i visini prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Poslodavac ne smije ugovoriti ni odrediti otpremninu manju od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, s time da ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Zakonom o radu propisuje se zakonski minimum otpremnine, ali taj iznos može biti i veći ako je tako utvrđeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. Prema pravilniku o porezu na dohodak iznos otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca nije oporeziv. Ako poslodavac ne želi radniku isplatiti otpremninu svoje će pravo radnik morati tražiti putem suda, odnosno podignuti tužbu radi isplate otpremnine. U vezi s rokom podnošenja tužbe treba obratiti pozornost na zastarni rok, jer potraživanje isplate otpremnine zastarijeva za tri godine.

 

6) Imam li pravo na naknadu za nezaposlene? Uvjeti za ostvarivanje prava Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu mora: ispuniti uvjet prethodnog rada.

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Uvjet prethodnog rada ne mora ispunjavati žena koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima dijete koje nije navršilo godinu dana života. Međutim, ove osobe moraju ispunjavati sve druge uvjete utvrđene Zakonom za priznavanje prava na novčanu naknadu, te ne mogu pravo na novčanu naknadu ostvarivati po drugim propisima.

Člankom 44. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (''Narodne novine'', br. 80/08. i 94/09., u daljnjem tekstu: ZPZP) određeno je da novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju od:

  • 90 dana ako je provela na radu od devet mjeseci do dvije godine,
  • 120 dana ako je provela na radu više od dvije godine,
  • 150 dana ako je provela na radu više od tri godine,
  • 180 dana ako je provela na radu više od četiri godine,
  • 210 dana ako je provela na radu više od pet godina,
  • 240 dana ako je provela na radu više od šest godina,
  • 270 dana ako je provela na radu više od sedam godina,
  • 300 dana ako je provela na radu više od osam godina,
  • 330 dana ako je provela na radu više od devet godina,
  • 360 dana ako je provela na radu više od deset godina,
  • 390 dana ako je provela na radu više od 15 godina,
  • 420 dana ako je provela na radu više od 20 godina,
  • 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina.

 

Kada je riječ o nezaposlenoj osobi koja je provela na radu više od 32 godine ta osoba ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno nastupanja okolnosti iz članka 48. ZPZP. Bit ovoga prava je napuštanje pozitivne diskriminacije koja je bila sadržana u bivšem Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (''Narodne novine'', br. 32/02., 86/02., 114/03. i 151/03.) kada je nezaposlenim osobama ženama omogućeno da već sa 30 godina ostvare pravo na novčanu naknadu. Dakle, zakonodavac je u ovom slučaju odlučio izjednačiti pravo na novčanu naknadu nezaposlenim osobama bez obzira na spolnu razliku. Dok je ovom promjenom prava zakonodavac nezaposlenim osobama ženama povećao broj godina za ostvarenje prava na novčanu naknadu istodobno je nezaposlenim osobama muškarcima smanjio broj godina.

Za navedeno utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu u vrijeme provedeno na radu uračunava se vrijeme obveznog osiguranja prema propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odnosno rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa, odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju. Radni odnos ne smije prestati krivnjom ili voljom radnika te se u zakonskom roku mora prijaviti Zavodu i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu. Pravo na novčanu naknadu preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ovisi o osnovi prestanka radnog odnosa, a prema članku 39. ZPZP pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:

  • zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,
  • pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa (osim iznimno: vidjeti u nastavku),
  • zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit koji je posebnim propisom utvrđen kao uvjet za nastavak rada,
  • zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), kao i zbog teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz), odnosno službene dužnosti,
  • zbog izdržavanja kazne zatvora duže od tri mjeseca. Nadalje, člankom 40. ZPZP utvrđeno je da nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos pisanim sporazumom, iznimno pripada pravo na novčanu naknadu, ako je radni odnos prestao zbog:
  1. premještaja bračnoga druga, odnosno izvanbračnoga druga u drugo mjesto prebivališta u skladu s posebnim propisima,
  2. promjene mjesta prebivališta zbog zdravstvenih razloga, a na temelju mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar nadležan za zdravstvo.

 

Međutim, u dosadašnjoj praksi tumačeći odredbu da pravo na novčanu naknadu nema radnik koji je otkazao ugovor o radu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca, ponajprije se smatralo kako je razlog za izvanredni otkaz neisplata plaće od strane poslodavca, tj. novčanu naknadu ostvarile su one nezaposlene osobe koje su uz izvanredni otkaz priložile dokaz iz kojeg je bilo razvidno da poslodavac ne isplaćuje ili učestalo i znatno kasni sa isplatama plaća. Ovo stoga što prema odredbama čl. 108. Zakona o radu ('Narodne novine', 149/09.) opravdani razlog za izvanredni otkaz postoji onda kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Člankom 38. ZPZP određeno je da pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba ako se prijavi Zavodu za zapošljavanje i podnese zahtjev u roku 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa. Ako nezaposlena osoba iz opravdanog razloga propusti spomenuti rok za prijavu, može se prijaviti i podnijeti zahtjev Zavodu za zapošljavanje u roku osam dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije 60 dana od propuštanja roka.

 

Zakon o osiguranju potrazivanja radnika u slucaju stecaja poslodavca

 

Zakon o dopunama Stečajnog zakona:

 

Zakon o posredovanju pri zaposljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

 

Zakon o dopunama Zakona o posredovanju pri zaposljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti: l

 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju:

 

Zakon o doprinosima


Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima

 

Zakon o zastiti na radu

 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastiti na radu

 

Zakon o zdravstvenoj zastiti

 

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju

 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

 

Zakon o potpori za ocuvanje radnih mjesta

 

Uputa za podnosenje zahtjeva i dodjelu potpore za ocuvanje radnih mjesta

Zakon o suzbijanju diskriminacije

 

Vodic uz Zakon o suzbijanju diskriminacije

Croatian Albanian Czech English French German Greek Hungarian Icelandic Irish Italian Macedonian Polish Portuguese Russian Slovenian Spanish Turkish
Cestarski susreti- cestarske sportske igre 2017.godine održat će se u vremenskom periodu od 11.5. do 14.5. 2017.godine u Poreču.
Cestarski sportski susreti 2017
Veselimo se novim druženjima i sportskim uspjesima cestarskih tvrtki koje čine važnu strukturu Sindikata prometa i veza Hrvatske.
Preuzmite pritupnicu klikom na sliku. Ispunjenu pristupnicu dostavite u Ured SPVH

Pogledaj video
Stop korupciji